Ili kako se osećati dobro u svojoj koži uz pomoć pet sloboda Viržinije Satir.

Sigurno ste već više puta čuli da je potrebno da svi „radimo na sebi“. Iako je rad na sebi koristan i čak neophodan kako bi bolje razumeli i sebe i druge, retko se odgovara na pitanje – kako?


Kako započeti rad na sebi i šta to tačno znači?

Da bismo uopšte počeli da „radimo na sebi“ potrebno je da prvo dozvolimo sebi slobodu da osećamo ono što osećamo, da kažemo ono što mislimo i da tražimo ono što želimo a sve to baš nekako nije u skladu sa načinom vaspitanja koji je decenijama unazad zastupljen na ovim prostorima.

Koliko puta smo kada nas neko pita „Šta ti je?“ odgovorili sa „Ništa, sve je OK.“ iako smo u sebi u tom trenutku možda kipteli od besa ili tuge? Na taj način šaljemo pomešane signale našoj okolini jer naša neverbalna komunikacija jasno pokazuje da nam je loše.

„Nemoj da plačeš; ne smeš tako da misliš; ne mora svet da zna; pa nije ni drugima bolje“, su samo neki od programa ponašanja koji se prenose sa kolena na koleno pogrešno nas učeći da postoje nedozvoljene emocije.


I dok tako lažemo druge, da li lažemo i sebe?

Majke, da li ste ikada priznale makar sebi da vas vaše dete baš nervira ponekad i da u tom trenutku ne osećate ljubav?  Probajte, to je OK, ne čini vas manje dobrim majkama ni ženama.

Da li ste umesto gunđanja ukućanima kako je kuća neuredna sa  – Šta ako neko dođe, pomisliće da smo divljaci – jednostavno rekle „Osećam se loše kada čistim vaš nered umesto vas.“

Jeste li razmišljali o tome zašto vam neko smeta? Šta ZAISTA osećate kada mislite o toj osobi? I šta god da je vaš odgovor i TO je OK.

Emocije su sastavni deo naših života i prožimaju sve naše važne odnose – odnose sa porodicom, prijateljima, kolegama i partnerima. Emocije nas obaveštavaju da se oko nas dešava nešto što nam je važno. Kada je već tako, najkorisnije bi bilo da ih osvestimo.

Zato što nema rada na sebi bez slobode da se bude JA  želim da vam predstavim pet sloboda Viržinije Satir* koje su veoma jednostavne a ipak moćne kao alat za promenu.


SLOBODAN SAM DA…

… VIDIM I ČUJEM ONO ŠTO JE SAD OVDE umesto onoga što treba da bude, bilo je ili će biti.

Nemojte ignorisati realnost, ona se neće promeniti zbog vas. Iako nešto sutra treba da bude bazen, danas je samo rupa u zemlji.

… KAŽEM ŠTA ZAISTA OSEĆAM I MISLIM umesto onoga što bi trebalo da osećam i mislim.

Ako vam smeta nečije ponašanje recite mu kako se zbog toga osećate. Ako ste tužni, recite to, jer sve drugo što biste rekli nije istina. Imate pravo da osećate i tugu i bes i ljutnju i zavist i ponos….ne postoje zabranjene emocije.


… OSEĆAM ONO ŠTO ZAISTA OSEĆAM umesto onoga što treba da osećam.

Trebalo bi da vam bude drago što je sestra vašeg dečka završila fakultet, ali nije vam drago. Zašto vam nije drago? Šta zaista osećate? Tek kad osvestite svoja prava osećanja možete da se dalje bavite tom temom. Ako je zavist, zbog čega je zavist? I malo po malo dajući sebi slobodu da osećate ono što zaista osećate povećavate samospoznaju i pokrećete intenzivan rad na sebi.


… TRAŽIM ONO ŠTO ŽELIM umesto da uvek čekam dozvolu.

Koliko puta ste ostali razočarani ili čak ljuti jer neko nije umeo da čita između redova. Tražite ono šta želite, iznenadićete se koliko tako olakašavate i drugima.


… PREUZIMAM RIZIKE I ODGOVORNOST umesto da uvek biram samo sigurnost.

Vi se pitate. Odgovorni ste i za ono što činite kao i za ono što ne činite, svaka sloboda nosi sa sobom odgovornost.


Zašto je to teško?

Uglavnom, teško je zbog straha. Straha od odbacivanja, od gubitka, zbog loših uspomena na trenutke kada ste rekli kako se zaista osećate pa to nije prošlo najbolje, zbog toga što neki ljudi možda zaista nisu emotivno zreli da se nose sa vašim pravim JA.

Ipak, vredno je truda. Neki kažu da su „prodisali“, drugi da su upoznali sebe mnogo bolje, treći da su im se popravili odnosi sa bliskim ljudima. Probajte sami, pa javite kako se osećate.


*Viržinija Satir (1916 – 1988) je bila međunarodno priznat psihoterapeut i autor koja je svoj rad posvetila porodičnoj terapiji. Tokom duge karijere razvila je sistemske načine kako da pomogne ljudima da se razvijaju i menjaju. Polagala je velike nade u sposobnost ljudskog duha da učini ovaj svet boljim mestom za život.


Dubravka Đorđević